Thursday, August 28, 2008

Sere Vakaviti

Sere Vakaviti Kece

Revised and Reprinted
COURTESY OF US QVS Association - 8/6/2008

SONG LIST

AU SA OCA NI’U MATECA TU
BIAU MAI WASA
BIU KO SUVA NIKUA
BOGI NI LOTULEVU
BUNA! NA ISA LEI BUNA!!
NA LOTU MAI NA YATU LAU
CIRI YAWA TU NA VAKANANU
DARU MAI LULULU E NA BARAVI DOMONI
DAUMAKA DINA ADI NA CILA NI VULA
DIVA LESU TU NA GAUNA
DUA GA NA BOGI NI NANUMA TU
E NA DELA NI WAI SILIVA
E NA RUKU NI VULA VOU DE’U TADRA BEKA
E NA VUKU NI LOLOMA
GAUNA CAVA MADA ME NA QAI OTI
ILAGI E TAWA GUILECAVI
ISA AU DIVA MO KILA MADA DEAR NA LOMAQU
ISA AU TAGI E NA NOQU RARAWA
ISA KABANI SA I IKO NA NOQU SENIROSI
ISA LEI KABANI NA VOSA OQO
ISA LEI KO VITI
ISA LEI LIA
ISA LOMAI – ISA NOQU LOMAI
ISA NA NOQU DAULOMANI
ISA NA TADRA
ISA NA YAKAVI NI KIRISIMASI
ISA NOQU LEWA AU DOMONI IKO
KATINI NI OKOTOVA
KIRISIMASI NAMAKI
KO BAU NA YANUYANU
KO I AU BEKA NA GONE VULAGI
KUA NI TAGICAKI AU, NOQU VITI LOMANI
LAGILAGI E NA TAWA GUILECAVI
LINDEN LEA
LIWAVI AU NA TOKALAU
LOVELY FRANGIPANI I ADORE YOU
LUTU SOBU NA YAKAVI
MANUMANU VUKA
MATAI NI GAUNA DARU A SOTA KINA
MATAISUVA
MEDA MAI TAURA TALE
MUDRE MAI NA CEVA
NA CILA NI VULA DARU YABE NO
NA CILA NI VULA SA DAUMAKA
NA KEQU LEWA SA LAIVI TU
NA MATANICIVA AU A VAKAWALETAKA
NA NOQU DODOMO VEI KEMUNI
NA NOQU SENIKAU DAUDOMONI
NA ROSI NI DELANA
NA SENIKAU TALEI VEI AU
NA SENITOA (Noda soqo ni yabaki)
NASAVUSAVU NA VANUA NI LASA
NATEWA NA NOQU KORO NI VASU
NI LUTU NA TEGU NI MATAKA
NI RUI DEDE KO YALI TU MAI VALE
NODARU GAUNA..ISA! LEI!… MARAMA
NOMU SIGA NI SUCU LEI ADI
NOQU SENIBUA QOROI
RATU NACAGILEVU
REWA AU CIBI TU, E VUKUMUNI
ROGO MAI NA KACI NI NOQU MATANITU
RUI TAWA YALANI NA NOQU DODOMO
SA BALE DUA NA NA DURU
SA I LEVUKA GA
SA LAVETI TU, YACA AU DOKA
SA MOCE LEI SISI
SA SEAVU TIKO YANI VAKAMALUA NA KEMU KAMICA
SALUSALU QOKA KIDAVAKI KINA
SEGA NI’U A TADRA
SENIJIALE, NA SENIJIALE
SENIVAU VULA
SERE KEI NASINU
SERE NI DODOMO VEI KEMUNI
SERETAKA NA VEITALATALA
SOBO MARICA NOMU LAKO
SOQO VINAKA
SURETI KEMUNI LEI ADI
TAGIMAUCIA GA NA SENIKAU TALEI
TALANOATAKA MADA NA NOQU BIUTI NEITOU
TALEI NI NOMU I VAKARAU
TAMAQU SA IKO GA
THREE HUNDRED ISLANDS
TOBU TAWA SINAI
TOU MAI LAVETA NA NODA MARAU
TUBU TIKO NA GAUNA LAGILAGI
TUKUNA NA NOQU I LOLOMA
VAKARAU TUBUNA SA TAKALI
VAKARAUBUKA AU BIUTI SUVA
VAKAYATUYATU NI NOQU DODOMO (MERE SAYABA)
VEIBOGI KECE AU MOCE VAKACA
VEISIGA AU DIVA TU
VEIVANUA AU DAUSOKOTA VOLI
VEIYATU YANUYANU


AU SA OCA NI’U MATECA TU

Au sa oca ni’u mateca tu
Me’u bau gade mada mai
Ki na Vanua domoni talei
Ka ni daukacivi au tu mai.

Noqu tadra au kila tu ga
Ko vanua ni marau
Ukutaki lagilagi matalau
Vanua ni veisenikau.

Isa noqu tadra
Ka ni’u daudiva tu
Me’u bau gade made mai ki vei kemuni
Vanua ni Isa Lei

BIAU MAI WASA

Biau mai wasa,
Rairai vinaka.
Ni’u mai vakasarava
Yanuyanu ciri yawa.

Voleka tu yani ki vanua
Ramase na dela ni nuku vula
Selo e rorogo yadua
Vulagi beka e sara vanua.

Korolevu ni kele na waqa
Osodrigi na matasawa
Lululu ni veitalatala
Vakarau na soko wasa.

E kabu tu mai vakayawa
E loma ni wasawasa
Vatulele na yacana
Sa vanua ga ni lasa.


BOGI NI LOTULEVU

Bogi ni Lotulevu me biu ko Suva
Me’u sokota na loma ni wasa bula
Me’u vodoka na vana rua
Kele Yani ena siga ka dua
Mai Yale na nomuni vanua

Na veiqaravi e liu tau mada
Qaloqalovi sevusevu kece sara
Qoroqoro tu ena’i tovo ni lasa
Mai vei ira kecekece sara
Na Mata timi ni Nabua na yacana

Neimami soqo na ka lagilagi
Salusalu era Taubena yani
Salusalu vono ni ucu i matari
Era taubena tu na vulagi
Kenai divi ni dau lutu na yakavi

Veitalatala na ka rarawa
Ni donumaka na siga ni turaga
Au diva tu ke a sega tara
Ke bau dua na soqo vinaka
Mai Yale na vanua turaga

Ni sa moce mai Yale raraba
Bua ni Nabua e vakalasalasa
Na i loloma levu tawayalani rawa
Vei kemuni kecekece sara
Na mata timi ni Nabua raraba


BIU KO SUVA NIKUA

Biu ko suva nikua
Isa kabani mata lomani
Tiko e na kemu lagilagi
Moce yani kabani, moce yani.

Noqu i tautau vei iko senirosi
Mo nanuma na i yaloyalo oqori
Kua ni biu me karoni
Na sikavu sa mai noqu bula voli.

Mataka lailai me’u yadra
Ko Suva sa kabu yawa sara
Diva na matamu ni ko yadra
Mai voroka wale noqu gacagaca.

Isa na levu ni biau
Wele beka mai Suva ko noqui i tau
Diva ni ko dausiro sobu mai
Voleka me’u lade wale ki wai.


BUNA! NA ISA LEI BUNA!!

Buna na isa lei Buna
Nodaru veidomoni
Tekivu sara yani
Ni ko a se vuli nasi voli
Na matamu au diva
E rui totoka sara vakaoti
Me i cavai tu na bula
Ni ko yali senirosi.

Adi na isa my darling
Na cava beka ko bau nanuma
E na noqu mai tagi
Se’u tu taudua e vanua
Ko yaloyalo tiko mai waqa
Sa gole tu me sa mua
Buna na isa lei Buna
Cava tale ko nanuma.

Taura na nomu i lesilesi
Ko sa lesi yani ki Levuka
Ki na nomu koro dina
Mo la’ki senikau ni valenibula
Bau nanumi au mai
E na noqu tu voli e Suva
Au bolea me’u ova yani ki nomu vanua.


CABE NA LOTU MAI NA YATU LAU

Cabe na Lotu mai na Yatu Lau
Vakaitavi me vakatetei
Ka yalo dina ka vosota mai
Sa yaco rawa, tiko sautu

U-u-u oi au iye!
Malo a vosota
U-u-u ki Vuanirewa
Malo a vosota

Veivanua ciri ka kilai
E veivatu dauvosoti mai
Vanua dina ni bula marau
I Lau lomani, ko na divi tu.


CIRI YAWA TU NA VAKANANU

Ciri yawa tu na vakanananu
Wasawasa e vakalidi maravu
Vuso-ni-ua vulavula e na vatu
Mai cakau.

Macawa e karakarawa
O vulavula era ciri yawa
Sa gole na waqa vakalaca
Ki wasawasa

Ke’u manumanu beka me’u vuka
Vuka sara ki na baravi vula
Ki neitou mata-ni-vale e tuba
Qai rauta.

Tamaqu, Nau drau sa rui yawa
Noqu leqa kece tou saga vata
Me qai rawa ni tou tauca vata
Na vuana.


DARU MAI LULULU E NA BARAVI DOMONI

Daru mai lululu e na baravi domoni
Me’u mokoti iko Adi daru regu me i otioti
Vosa kece ko cavuta vakauqeta na yaloqu
Ni ko na dina vei au vu ni noqu marau.

Yalovinaka Isa Adi
Mo nanumi au tikoga
Me daru na sota tale
E na baravi domoni mai keya
Au na waraka tiko
Na nomu vosa vei au
Vakadinadinataka ni sa iko noqu senikau.

Yalovinaka Isa Adi
Mo nanumi au tikoga
Me daru na sota tale
E na baravi domoni mai keya
Daru mai lululu
E na baravi domoni
Me’u mokoti iko Adi daru regu me i otioti


DAUMAKA DINA ADI NA CILA NI VULA

Daumaka dina Adi na cila ni vula
Ni da dauyabe yarua
Isa Lei! Marama cava tale ko nanuma
E noda koro levu oqo ko Suva.

Isa my dear… mo ni taura na ligaqu!
Dreta noqu vinivo balavu
Au na rai kivita na i cavucavu ni yavamu
Sai iko dear na noqu salusalu.

Daumaka dina na nodra roka na Marama
Vulavula kei karakarawa
Ni da dauraica e boiri na matada
Vuni noqu mai moce tatadra.

Ono na kaloko ni lutu na yakavi
Tokara na i sulu ni yaviyavi
Na i sulu ni yabe cake tu ki Turaki
Dui tubera nona kabani.

Ni suka na vude, meda veitauriliga
Me yaga mada na cila ni vula
So e cabe cake tu ki Kaunikuila
Ka so e sisi sobu ki Draiba.


DIVA LESU TU NA GAUNA

Diva lesu tu na gauna
Kena veilasa kecega
Sega ni na yali vei au
Na totoka ni nomu i vakarau

Totolo mai na gauna
Meda mai veirai
Sa rui dredre, me vosoti
Tu veiyawaki oqo

Sega tale, dua e kila
Noqu daunanumi kemuni
Isa e malumu, matau
Taucoko ni nomu i vakarau.

E na dei tu e lomaqu
Nomu sa vakadonuya tu
Sega sara ni’u taqaya
Au sa na nuidei tu ga.


DUA GA NA BOGI NI NANUMA TU

Dua ga na bogi au nanuma tu
E na nuku ramase, baravi lala
Serau e matamu rarama ni vula
Lutu koto na maravu ni yakavi.

E memela tu na i vakatagi
Koula tu na viavia
Drau ni niu e lumisa
Sa na sega tale bogi au nanuma
Bogi ga daru a sota kina.

Vakavatukana tu noqu tadra
E na nuku ramase baravi lala
Serau e matamu rarama ni vula
Lutu koto na maravu ni yakavi.

E memela tu na i vakatagi
Koula tu na viavia
Drau ni niu e lumisa
Sa na sega tale bogi au nanuma
Bogi ga daru a sota kina.


E NA DELA NI WAI SILIVA
E na dela ni wai siliva
Ciri malua koto ko viwa
Kiuva, Kaba e coka
La’ki Toberua sara
Mai cake Moturiki, Verata
E loma yanuyanu turaga
Ki vanua batiri Namara
Viribaiti mai wai vanua talega
E na dela ni wai siliva.

Solo:
Vula e Bau e mosi ni tukuni
Veiyalovi na kemu i rairai
Taladrodro na i boi ni kau salusalu
“Ra lumisa e na i serau ni vula
Isa Bau, e gadrevi ka domoni
Rui qoroi na kemu i serau
Serau lumisa salusalu kei Bau
E na dela ni wai siliva.

Kemu i rogorogo au cibitaka
Ko vueta noqu viti lomani
Mai na rusa ki na bula
Mai na beci ki na cibi
Na lotu ko dolava na sala
Titobu raba i levu na i tavi
Ko colata e na veiveigauna
Ki Bau lomani veigauna ko daudivi
E na dela ni wai siliva.


E NA RUKU NI VULA VOU DE’U TADRA BEKA

E na ruku ni vula vou de’u tadra beka
Yanaraka tu na bogi na i boi ni senikau
E na ruku ni vula au gaganotaka
Me memela mai na domo au diva tu.

Totoka na i rairai ni dela ni wai
Soro kidikidi tu mai na ua lalai
E na ruku ni vula vou de’u tadra beka
Rui totoka oti dina tu vei au.


E NA VUKU NI LOLOMA

E na sega tale na loloma e sivia
Meda oga e vukudra na wekada.

E na vuku ni loloma
Kau mai kina na Lotu
Ki na veiyanuyanu
Eda taukena tu
Na loloma titobu
Dave kina na dra
Yali na buto
Eda rarama tu.

Duri na Kioniferedi
Eda marautaka tu
Kena veiogaoga
Eda cola vata tu
Keda vukei keda
‘Da na vukei dina ga
Koya ga na Tui
Na noda Kalou.

Cabe mai na Yatu Lau
Tete sara yani
Ubi Viti koto e gauna oqo
Lotu tu ko Viti na loloma ga
Yali na buto eda rarama tu.


GAUNA CAVA MADA ME NA QAI OTI

Gauna cava mada me na qai oti
Ni rogici tiko dua na rorogo
Rogo voli mai rogoci tu oqo
E daurogoci tikotikoga.
E se sega mada ni dua na gauna
Bau mudu kina na rorogo ‘qo
Rogo voli mai rogoci tu oqo.
Na drodro tu ni wai ki na tobu.

Ke sa na qai mudu na rorogo ‘qo
Dua ga na ka sa kilai
Koya ni qai sinai vakadua tu
Qai Sinai vakadua tu na tobu.
E se sega mada ni dua na gauna
Bau mudu kina na rorogo ‘qo
Rogo voli mai rogoci tu oqo.
E sa na daurogoci tikoga.

Veisiga kece dauvotu mai
Ki vu-ni-yaloqu na taro oqo
Au a saga, sagai tu oqo
E na dausagai tikotikoga.
Se gauna cava me na qai mudu
Ni rogoci tiko dua na rorogo
Rogo voli mai rogoci tu oqo
Ni drodro tu ni wai ki na tobu.


ILAGI E TAWA GUILECAVI

Ilagi e na tawa guilecavi
E noda veilasamaki
Dina ni rarawa kabani
A nomu yali vakadua yani
Qai oti beka na veilasamaki
Na lasa domoni kabani.

Obo sa qai oti, ra lasa
‘oni e na veibogi
A domoni e na sega ni oti
Dina ni rarawa kabani
A nomu yali vakadua yani
Qai oti beka na veilasamaki
Na lasa domoni kabani.


ISA AU DIVA MO KILA MADA DEAR NA LOMAQU

Veibogi kece au lasa voli kina
Au dau diva na matamu noqu dear
E rui momosi na yaloqu, dear
Vuni kena seva ni ko sega so ni dina,

Isa au diva mo kila mada, Dear, na lomaqu
E na noqu daumate lo voli e matamu
Loloma e lutu mai dela ni veivatu
Lusi mate wale na i loloma e rui vavaku.

E rui balavu na gauna ko lokuca
Vosa yalayala oti vakavuravura
Sa kena dodonu beka ga me’u vakasuka
Tini ki na mate oti kina vakadua.


ISA! AU TAGI E NA NOQU RARAWA

Isa! Au tagi e na noqu rarawa
Ni sa takali na malawa e na rama ni mataka
Ke ko sa na qai kida mai sa na takali
Vakadua yani ka tawa macala
Isa au diva na kabukabu ni voleka na siga
Caucau ni ulu ni vanua kei na tegu e rukuna
Sa na qai macala malua, moce yani.
Au sa na takali vakadua na malawa ni mataka.

Caucau na noqu senikau ko butakoca vei au
Ka’u sa biu tu mai ka lako e sega ni kilai
Ni’u yadra mai ko sa tawa laurai
Isa caucau na noqu senikau
Mo kauta lesu tale mai vei au.
Au tekiduru ka vakamamasu yani
Caucau, noqu senikau ko kauta yani
Kauta lesu mai vei au.


ISA! KABANI SA I IKO NA NOQU SENIROSI

Isa! kabani sa iko na noqu senirosi
Au daudivi iko voli e na veibogi
Na nomu i tovo e ruimosimosi
Vakavutu yalo ni ko yali voli
Oilei! sobo, nanumi au
Noqu senirosi ni’u tagi voli.

Kequ i katalau e veisiga na wai-ni-mataqu
E na noqu daunanumi iko na noqu salusalu
Ke laurai na uto ni tamata
Ko na raica na utoqu sa kaca
Oilei! sobo, nanuma na utoqu sa kaca
E vukumu lei drasa.

Ko Parataisi sa wawa vei kedaru
Noqu senirosi e cava beka sa bau lomamu
Ke sa lomamu me daru vakamau
Yalovinaka mo tukuna vei au
Oilei sobo, ka Parataisi
E na nodaru ke sa lomamu.


ISA LEI KABANI NA VOSA OQO

Isa lei kabana na vosa oqo
Au nanuma beka ni sa tini vakavo
Au san a lako yani e na kena I vakaro
Bau nanumi ira na wekadaru e so

Chorus:

Sivo wale lei sivo wale lei
Sivo wale au mate vei iko lei gonei
Cava sa e rogo na nona vakadre
Me qai kua soti na kena veisei

Isa na noqu koro isa au diva
Na cabe ni vula kei na dromu ni siga
Mai na nuku vula e na kena baravi
Ai yabeyabe ni noqu senirosi

Na codra ni siga e na rara ko ya
Si I Filipe qori me drau sala vata ga
Sere nei kabana me sa tini ga eke
Me na qai yacova na kena vakaipuipure


ISA LEI KO VITI

Isa Lei ko Viti
Na vanua ni marau
Ko cei beka
Na kena i Taukei?

Ratu Cakobau
Turaga qaqa Tui Sau
Sa nodra dina na Vanua
Ko Viti na Vanua ni marau.

Me’u cavuta mada
Viti Levu sa i matai
Toma-ni-Ivi cere sara
Kei na kena yanuyanu lalai.

Ko Vanua Levu
Taveuni kei Cakau
Yatu Lomai kei Kadavu
Ko Yasawa kei na Yatu Lau.


ISA LEI LIA

Isa Lei Lia!… Isa Lei Lia!
Au na soko wasa yani vei iko… Isa Lei Lia.
Isa Lei Lia!… Isa Lei Lia!
Au na soko wasa yani vei iko… Isa Lei Lia.

Au na qara nomu mataniciva
Me nomu i uku-uku veisiga.
Me nomu i sakisaki
Adi Lia …lei Lia.

Nomu leqa koso mai wai
Ko sega ni lamata rawa mai
Ko sevataki wale kina
Lia…… lei Lia!


ISA LOMAI – ISA NOQU LOMAI

Isa Lomai – Isa noqu Lomai
Noqu veiyanuyanu au daucibitaka
Cava me’u na kaya e na kemu i tuvaki
Noqu veiyanuyanu daulomani,

Ovalau, Moturiki, Batiki, Nairai
Koro, Wakaya, Makogai kei Gau.
Druka, au druka ni’u irovi iko tu
Moce Lomai, moce yani.

Dina ni’u yawa – ia, au voleka
Noqu veisiga e nomu tu ga
Divi ni i tovo ni draki mai noda
Moce Lomai – moce yani.


ISA NA NOQU DAULOMANI

Veigauna au gadi ko yali
Au luvuci ka tagi tu ga
Ni’u qara na matamu lei lewa
Dua bulu sa i iko au qara.

Ke ko yali se lako ki lagi
Me’u saga me’u bau rawa ga
Me’u reguca se lululu wale
Me’u saga moni bau kila.

Isa Iva noqu daulomani
Mai vorata ko sa biuti au
Lusi wale na kemu i buluti
Ko tinamu ni a cati au.

Au gadreva na nomu i loloma
Ka mo bau volavola ga mai
Ke ko bese mo tukuna mada
Me’u galala mo sereki au.

Moce mada na rosi ni bogi
Na guna sa mai tini ca
Au loloma vei kemu i karua
Veivosaki ko vakacala.


ISA NA TADRA

Isa oilei na tadra baleti iko
E sega tale ni dua e kila
Dua walega, e vuravura
Vua walega, o au duadua ga.

Isa oilei na tadra baleti iko
Noqu i yau talei duadua
Dua walega e taukena
Dua walega, o au duadua ga.

Ke’u toka duadua
Votu kecekece mai
Noqu veigagano kece
Baleti iko kei au
Oilei na tadra baleti iko
Sega e kila ‘o au duadua ga.

Isa oilei na tadra baleti iko
Vakavouya taucoko noqu bula
Dua walega, e reki voli
Dua walega, o au duadua ga.

Ia na tadra baleti iko
Noqu i nuinui e veigauna
Dua walega, e nui voli
Dua walega, o au duadua ga.


ISA NA YAKAVI NI KIRISIMASI

Isa na yakavi ni Kirisimai
Voleka ni tawase na yabaki
Keitou nanuma tu na lasa lagilagi
E na veiveijakavi mai Naiqaqi

Chorus

Drau sa moce lei Adi
Kei iko Ranadi
Sa i kemudrau na i taukei ni ki
Drau dauvakavuna neimami ravi e na i bili

Isa na yakavi ni Singa ni Sucu
Au daudivi Suva e na cumu
Cecebuya tu na ono lulu
Vata kei na kena i sulu
E na loma ni nodra dui rumu

Era mai taro tu na bameti
Sa sere dali tu na Foresi
Drau laki Siga ni Sucu vei Meti
Au sauma e na vosa rekireki
Drau waraka na i sau ni beseni.


ISA NOQU LEWA AU DOMONI IKO

Isa noqu lewa au domoni iko
Momosi na mataqu ni’u raici iko
Muria na gaunisala na dodomo dina
Tatadra vuni kece e kunei kina
Vavakoso lotu ra masu ka cuva
Marau ni ko dredre au kavoro kina
Domo ni laga sere au marau kina
AVE MARIA.

Dodomo au rui dodomo
Isa au domoni iko dina
Mo mai watiqu daru vau
Ko iko kei au
Ka mo dina taucoko
E na veiveisiga
Veidomoni wai wale e na dina
Solia na ligamu daru sa na vau
Wilika na vosa ni vakamau
Domo ni laga sere au marau kina
AVE MARIA


KIRISIMASI NAMAKI

Kirisimasi namaki, au gadi sobu yani
Lutu sobu na yakavi, rogo na i vakatagi
Au tarogi kabani, naba cava e daumaki
CLUB Naiqaqi.

Kemudou!! Keitou!! Kemudou dou to
Keitou warai ni dro
Mai na noda soqo, yaqona me vakaoqo
E via veiqati ga.

Naiqaqi au sivita, au rogoca na kaila
Au mani gole kina me’u lako ki raica
Caudre tu na kena cina, vale ga nei Sanaila
Rosi piqi, rosi damu e tiko kina.

Au butuka na wakolo, au rogoca e so na domo
Domo dina ga ni reki qai tinia e na mateni
Sa carubi, sa cabolo, ovisa sa wanono
Na mateni e kavoro se baci kavoro.


KATINI NI OKOTOVA

Nai ka tini ni Okotova
Ko na tawa guilecavi
E nai tukuni ni gauna
Kei Viti daulomani
1874
Na yabaki lagilagi
Mai Levuka soli ko Viti
Vei Vikatoria na Ranadi.

Torocake mai ko Viti
Yabaki ciwa ono sa oti
Bisinisi, vuli kei na lotu
E na bula va-Koloni
Sa dodonu meda kaila
Vinaka Peritania
Sa rawa na i tavi
Au sa tamata bula.

Tucake Viti, ko sa tu galala
Oti na veisusugi ko vakarurugi
E na i tovo ni veinanumi
Yavu cava beka meda digitaka
Veilomani kei na Duavata

Ranadi sau era kaci tale
Vei ira na Turaga Bale
Cabe e tolu na i wasewase
Ki Lodoni se i Bolatagane
Era bosebose ka qaqa
Yavutaki ni lewa
Sa rawa na i naki
Eda sa galala tu.

Ravouvou era tadu
Drotini sa veisau
Vakanaulu tu ko Viti
Ki na vuravura vou
Tataunaki na Vanua
Vei kemuni na veiliutaki
Eda qaqa e na i valu
Kei na qito talega
Bolebole tu na noda i tavi
E na veisau oqo. (repeat chorus)


KO BAU NA YANUYANU

Ko Bau na yanuyanu
Na vanua ni salusalu
Mocelolo na kukuwalu
Lagakali na rosi damu.

Cila ni vula bogi vinaka
Vunikau levu ‘ra soqo vata
Na rosi vula na Heilala (sinukakala)
Sa ira era vakatawana.

Dela ni koro mudre vinaka
Na i tikotiko ni Talatala
Ucu i Naceva au vakatabuya
Ka Sau Tabu ni noqu vanua.

Ni’u dau tu tani ‘u vakanananu
Rai ki Bau na yanuyanu
Noqu koro au sakitaka
Na vanua ga ni lasa.


KO I AU BEKA NA GONE VULAGI

Ko i au beka na gone vulagi
Nodra veilasa me’u tukuna yani
Nodra lasa vata kece na gone tagane
Veigauna, veibogi ni sogo tu na vale.

Era duilakolako vaka kabani
So era cabe ka so ki Naiqaqi
Era veikilayaka Io, na nodra i naki
Au kila, era kila, eda kila kecega.

Merewalesi kei Ema e rau totoka
Sa i rau oqori mai Nukualofa
Ko Nukualofa lei na yaca ni vale-ni-yaqona
Rui totoka, rui maqosa, nodrau qaravi yaqona.


Ko Viti Kau, Maraia kei Laisani
Nodratou vale e toka li mai cake
Vale-ni-yaqona e domoni ka rui lagilagi
Era lasa vata kina na gone tagane.

Nodra i tovo kece a rui kilikili
Me vaka kina ko Sainimili
Vale-ni-yaqona dina mai Lomaiviti
Rui suwiti ni’u diriqi me kena i divi.


KUA NI TAGICAKI AU, NOQU VITI LOMANI

Kua ni tagicaki au, noqu Viti lomani
Au solia noqu bula mo sa kauwaitaki
Talei vei au na noqu i tavi
E nomu rokovi kei nomu qaravi

Ciri koto e loma ni wasaliwa
Ceguvi iko na veibiau liliwa
Rama ni siga kei na cila ni vula
Vanua domoni, Vanua ni bula.
Sa tetevi vuravura na kemu i rogorogo
Rara ni qito, buca ni vala, ko dau sega tu ni soro
Kemu i divi marau na reki
Vakarokoroko nomu i tekiteki.

Au tu yawa, au vakanananu
Kina noqu yanuyanu, nuku vulavula vinaka
Qai baravi balavu, dreti au lesu ki noqu yavu
Soli noqu bula ki Vanua Tabu.


LAGILAGI E NA TAWA GUILECAVI

Lagilagi e na tawa guilecavi
E na noda dauveilasamaki
Ka dina ni rarawa kabani
E na nomu yali vakadua yani
Sa qai oti beka na veilasamaki
Se na lasa domoni kabani.

O sobo sa qai oti na lasa
Domoni e na veibogi
Lasa domoni e na sega ni oti
Ka dina ni rarawa kabani
E na nomu yali vakadua yani
Sa qai oti beka na veilasamaki
Se na lasa domoni kabani.


LINDEN LEA

Within the woodlands flow’ry gladed
By the oak trees messy moot
The shining grass blades, timnber shaded
Now do quiver under foot;
And birds do whistle over head
And waters bubbling in its bed
And there for me, the apple tree
Do lean down low in Linden Lea.

When leaves, that lately were a springing
Now do fade within the corpse,
And painted birds do hush their singing
Up, upon the timber tops
And brown leav’d fruits a turning red
In cloudless sunshine over head
With fruit for me, the apple tree
Do lean down low in Linden Lea.

Let other folks make money faster
In the air of dark-room’d towns
I don’t dread a peevish master
Tho’; no man may heed my frowns
I be free to go abroad
Or take again my homeward road
To where for me the apple tree
Do lean down low in Linden Lea.


LIWAVI AU NA TOKALAU

Liwavi au na tokalau, baravi kei Kadavu
Qera tu na maqo, e na dela ni veivatu
Maliwa ni siga ni sucu kei na tawase ni yabaki
Au lakova tu na baravi lomani.

Lutu sobu na karobo, cabolo mai na serevoli
Tou mai ia tou lako vakoro
Marau tawa yalani ko cei me tukuna
Oqori dina na yanuyanu mai na Sauca.

Maravu na wasawasa, sekavula na cakau
Era nunu na cauravou, ki vanua na kaba dawa
Marau ni yabaki, au mai donuya tu
Ko Kadavu na yanuyanu ni sautu.


LOVELY FRANGIPANI I ADORE YOU

Lovely frangipani I adore you
I’ve admired you from when I was young
You’re pretty on my ear
You’re graceful on my hair
Lovely frangipani I adore you.

I can only wish you knew just how I feel
About your bloom, your every pleasant bloom
Lovely frangipani I adore you.

In all our Fijian celebration
Frangipani, salusalu everywhere
With refreshing sight and scent
In the feast and in the dance
Bring joy and peace to our hearts.


LUTU SOBU NA YAKAVI

Lutu sobu na yakavi
Rogo vinaka dina
Na domo ni vakatagi
Era laga sere voli
E na so na baravi
Nuku vulavula qai dinamati.

Era kaci tu yani
Na domo ni wa ni vakatagi
Laga sere lagilagi e na tawa guilecavi
Sega sara ni yali
Se daro na i naki
E na veiyakavi
Baravi lagilagi tagi tu
Na domodra na wa kece ni vakatagi
Lagilagi tawa guilecavi.

MANUMANU VUKA

Manumanu vuka
Vakamarautaki au
Vakacegu ni’u rogoca na domodra
Vakayadrati au e na veisiga vinaka
Na domodra e botea na rarama.

Era vuka…Era tau…Era ro…..era ro
E memla, na domodra
Mai na veitabanikau.

Lutu na sobusobu se na ua mai cakau
Kauta yawa noqu vakanananu
Domo ni manumanu rui matata matalau
Rai yawa qai totoka na rokadra.

Veisau mai na draki era veitosoyaki
Me ganita nodra bula lagilagi
Ceva, vualiku, tokalau ki na Ra
Gauna cava me ra lesu tale mai.

Manumanu vuka, vakamarautaki au
Vakacegu ni’u rogoca na domodra.
Moce noqu manumanu vuka…..


MATAI NI GAUNA DARU A SOTA KINA

Matai ni gauna daru a sota kina
Nomu i vakarau totoka rui kamica
Susi sa i iko ga, Susi sa i au ga.
Kemu i taba ko solia vei au me’u taura
Me vakadei ni vosa ni yalayala ko tukuna
Susi sa i iko ga, Susi sa i au ga.

Au na daunanumi iko tikoga
Veisiga ni ko yali mai vei au
E rarawa na yaloqu ni’u raica
Kemu i taba Susi e rui kamica

Gusumu e kamica, balumu e damusa
Ko dredre mai vei au
Voleka me’u ciba
Susi sa i iko ga, Susi sa i au ga.

Nomu i sulusulu, nomu yabeyabe
Matamuni serau e na kena wananavu
Susi sa i iko ga, Susi sa i au ga.


MATAISUVA
Rui domoni vei au
Na vadugu ni ua mai cakau
Sekavula na vuso ni biau
Mai matalau vei iko kei au.

Uasivi na kemu i rairai
Mataisuva e rogo ka kilai
Ko sili kina ko la’ki yabe mai
Bulabula dina na kemu i rairai.

Isa au diva!
Na biau siliva
Me daru mai sili kina
Waimakere dina
Me vaka na ka ko a diva
Veiniu baravi qai cagina
Na noqu tatadra sa qai dina

Vei sereki ni vuli
Mataisuva e dua nanumi
Biau lelevu sa kemu i divi
Vakasisisi e dela ni kisi.

Moce Mataisuva
Au na talevi iko take vakadua
Ke balavu na gauna ni bula
Mataisuva uasivi duadua.


MEDA MAI TAURA TALE

Meda mai taura tale
E na bogi butobuto
Era veiciriyaki tu na O
Qai vosa cake mai na qase o Momo
I ragone me daru se mai dro.

Daru mai dro mai dro
Ke tamata na i tavoi oqo me vude no
Daru mai dro mai dro
Ke tamata na i tavoi oqo me vude no.

Vude tiko Nana vude tiko Nana
Au na la’ki Tukutuku vei Tata

Sua mai suaki au…sua mai suaki au
Suaka na saresarequ i matau.


MUDRE MAI NA CEVA

Mudre mai na Ceva
Mai na waitui bula
Tubu cake na ua ni Cakau
Mudre mai na Ceva
Vakacegu na yaloqu
Vakavuna na bula vei au.

Mai na Ceva, mai Kadavu
Ciri koto vakayawa mai wai.

Liwa mai, liwa mai
Cagi mai baba Ceva
Nabukelevu e votu yawa tu
Liwa yani na Ceva
Muaidule Latilevu
Noqu suesue au cegu.

NA CILA NI VULA DARU YABE NO

Na cila na vula daru yabe no
Veitalanoa ni gauna sa vo
Au vakananuma nomu waraki au
Ruku ni vunikau, oilei! noqu i tau
Mokoti au noqu i tau,
Mokoti au…… reguci au, lei.

Mokoti au, reguci au, vula ki na O
Caramaka tu nodrau sala sa vo
E kavoro lei vei iko lei gonei
Tauri au, vauci au, me’u dei,
Tauri au, vauci au, lei!

E ruku ni vula daru yabe no
Veitaratara na sote na vinivo
Taura na ligamu tarogi iko yani
Ko sauma e na tagi, dula kabani.
Dula, Buna, kua ni tagi,
Dula Buna, dula Buna, lei.

Ni dromu na vula, daru lesu ne?
Tukuna noqu i tatau vei Vava kei Nene
Au domoni iko au via vauci iko
Mataka daru vau, oilei noqu i tau
Mataka daru vau noqu i tau
Moce Buna mo tadrai au.


NA CILA NI VULA SA DAUMAKA

Na cila ni vula sa daumaka
Au vakamuria na gaunisala
Keirau sota kei kaivata
Kei ira kece na nona i lawalawa.

Tawa guilecavi rawa ga
Na levu ni lasa ni bogi ko ya

Keitou curu tu ki vale e na rere
Me baleta ga na neitou wede
Vovoleka me keitou sese
Ka ni vakaitaukei tu na qele.


NA KEQU LEWA SA LAIVI TU

Na kequ lewa sa laivi tu
Vei kemuni taudua ga
E rui dredre vei kemuni
Au na kerea tikoga

Sega tale sega sara
Me rawai kemuni
Ko I au ga vei kemuni
Au na kerea tikoga

Sega tale sega sara
Me rawai kemuni
Ko I au ga vei kemuni
Me’u nomuni taudua ga.

Siga kecega au nui tu
Vei kemuni taudua ga
Sega e kila na gagadre oqo
Isa noqu taudua ga.


NA MATANICIVA AU A VAKAWALETAKA

Na mataniciva au a vakawaletaka
Au biuta e matadra na vuaka
Veivutuni ni’u qai yadra cecekala
Sa sega tale ni’u kunea rawa.

Isa Lei gauna moni lesu tale mai.
Me’u mai vuli tale vakalailai
Na domo memela e la’ki rorogo mai
Sa moce na wekaqu yalowai.

Au a vuli tiko e na kena gauna dina
Au a vakawelewele voli kina
Vuki tabataba ni’u sa sivia
Rai vuki sa taura na buina.


NA NOQU DODOMO VEI KEMUNI

Na noqu dodomo vei kemuni
Isa Lei buna e rui bibi
Nomu vuli tiko e ka dredre
Dauvakaleqa na nodaru gade
Isa Salote bau nanumi au
Vakatotolo mai me daru mai vau.

O Isa, Isa Lei, na noqu dodomo
Na nomu yanuyanu totoka lei ko Ono
Mai vakavuna tu Buna, me’u via toso
Me’u qalowasa yani ki na nomuni koro.

Na nodaru sota vakalekaleka
Mai vakavuna tu noqu leqa
Noqu cakacaka e veivakaleqai
Mai vakavuna nodaru veirai
Isa lei buna noqu domoni iko
Au nuitaka ni daru na sota tiko.

Ni nomu i tatau, Isa Lei Adi
Nodaru veidomoni me kua ni guilecavi
Daru bau nanuma la mai muri
Daru tiko Vinaka e vu mai na vuli
Moce Salote na noqu senirosi
Sa i kemuni na noqu daudomoni.


NA NOQU SENIKAU DAUDOMONI

Na noqu senikau daudomoni
Senikau dina mai Lepanoni
Au dau nanumi iko me kemu i divi
Senikau dina mai Parataisi.

Isa Lei kabani, daulomani
Sa cava tu beka sa nomu i naki
Au bolea me’u mai moku sara me’u mate
Ke sa daro na nodaru vakawati.

E na so na gauna ni daru dausota
Ko rai mai ko vakagolegole ko sega ni bau vosa
Ko tawa nanuma na nomu buno vata kei na oca
Mai noqu wale voli na yacamu, tamata vakaloloma.


NA ROSI NI DELANA

Ni rogoca saka mada me’u talanoataka
Keimami lasa vata kei na rosi ni Delana
Nodra i tovo e rui daumaka e na neimani lasa vata
Isa na bula eke me ka ni cava?

Adi na cila ni vula au rui dauvakananuma
Kei na tegu e dauqera tu mai Naikadua
Na matamu au daunanuma, Isa noqu rosi vula
Au bolea me’u mate e vukuna.

Sa voleka na gauna moni takali vakadua
Au sa qai vakaloloma ka tauvi vukavuka
E na noqu biuti Suva au rui dauvakananuma
Lesu mai, au mai bole kuna.

Oi me’u mate (mate sara vakadua)
Se me’u kau (me’u kuna bulabula)
Isa noda lasa e rui daumaka
Kena seva ko iko lei Marama
Mo nanuma noda lasa ni warai na ka waca.

NA SENIKAU TALEI VEI AU

Na senikau talei vei au
Na senitoa ni dauserau
Ni kau rai yawa, rairai vinaka
Dautaleitaki e veiyasana.

Gauna namaki e veiyabaki
Gauna ni marau dina vei au
Ni vakasenuqanuqataki
Na senikau dautaleitaki.

Na senitoa sa serau
Senikau dokai sara e daidai
Ni a daubeci ka i tekiteki
Sega e kaya ni kau Vinaka.

Ni se tu mai sa ka dokai
Ka lagilagi kena i rairai
Ni dauseraka sa ka rai yawa
Ka ravuravu na duirokana.


NA SENITOA

Noda soqo ni yabaki
Soqo dautaleitaki
Soqo ni veilasamaki
Veivakamarautaki
Senitoa lagilagi
Senikau taleitaki
Rogo ki na veivanua
Kena daumarautaki.

Soqo ni noda vanua
Era galeleta mai
Mai veiyasa i vuravura
Ni domoni ka kilai
Senitoa ka daubeci
Sa kau talei e daidai
Kau rai yawa kau domoni
Ni se ga ka yali mai.

Noda bogi na i Taukei
Noda bogi talei e daidai
Ni da sota vata kina
Ka mai veivakalasai
Laga sere kei na meke
Kei na veika vou e so
Noda cau ki noda soqo
Adi bogi ni Taukei.


NASAVUSAVU NA VANUA NI LASA

Nasavusavu na Vanua ni lasa
Levu kina na marau levu kina na sautu
Levu na qito bau talega na siwa
Lisiaceva na ucuna au diva.

Naividamu kei Valeci au tiko kina
Vuniyasawa, Verevere, Qaka kei Vunikavika
Nabauto, Tavutikau vata kei Nakama
Na Yaroi na noda koro ni sota vata.

Cila ni vula qai dauvakaciriloloma
Ni maravu tu na toba ko Nawi e ciri e loma
Delai Navaqiqi qai daurairai totoka
Ko Savusavu Bau au daudomona.

Ratu Viliame Qativi ga na kena buli
Na i liuliu ni siwa matai e na vosa muri
Dauvakalasai ira kecega na vulagi
E na kena i divi e veiyabaki.

Ko Inoke Soqoiwasa kei Torika
Mai na nodrau vale keimami dausoqo kina
Isa Josateki sa maumau dina
Ni a yali keimami daudiva.Nasavusavu na vanua domoni
Ko ira na i taukei keimami veiyaloni
Na nodra koro keimami rekitaki kina
E na qito, cakacaka se mokusiga.


NATEWA NA NOQU KORO NI VASU

Noqu koro ni vasu e rui totoka
Veivale tuvaki vakamaqosa
Nuku vula qai cagicagi vinaka
Matalau ni da rai ki wasawasa.

Natewa na noqu koro ni vasu
Talei vei au na yacamu
Ko salusalu ni utoqu
Tawa guilecavi dina mai yaloqu

Ni moce na wekaqu mai Natewa
Ni vosota ni’u vakasereka
Vakayatuyatu ‘qo e lekaleka
Dua na siga au na qai taleva.


NI LUTU NA TEGU NI MATAKA
Ni lutu na tegu ni mataka
Ka ceguva na veisenikau
Era meke mai na manumanu
E vaka ni ra vosa mai vei au.

Na balumu kabani.
Au via katia!
Ni’u sa lila mai au sa rui diva
E vinaka me’u mate, me’u kua ni raica
Na matamu mai cake Isa na i vola siga.

Ko iko na sucu kei na oni
Na matamu lei na ka e tawa kilai
Ko sa viavia beka ni veibuca
Senikau ni veiuciwai.


NI RUI DEDE KO YALI TU MAI VALE

Ni rui dede ko yali tu mai vale
Yali tu ka yali mate wale
Era taro mai vei au na gone
E vei ko Tamaqu, I Nau e vei?

Ko yaco mai ko vosa bolebole
‘Ra talabusese na gone
Au moku, au tagi, dro na moce
E vei ko Tamaqu, i Nau e vei?

Oti na vula mera duimarau
Au vakaveveku voli ko i au
‘Ra vakaloloma na luvei keirau
Sa ca ra bula sa ca vei au.

Ko qai nanuma mo sa lesu mai
Siga rekitaki e daidai
Era marau kece na luvei keirau
Sa tu ko Tamaqu ka tu ko Nau.


NODARU GAUNA..ISA! LEI!… MARAMA

Nodaru gauna Isa Lei Marama
Au na sega ni guileacava
Noqu bula kece,au yalataka
Me’u sa na nomuni tamata.

Noqu yaco yani ki Vatukoula
Au liwavi cagi tu e tuba
Qau na liliwa, na tau-ni-uca
E vukumu noqu rosi vula.

Isa Lei Adi
Sa mai sevataki
Ko a cibi beka
Nomu drotaki
Sa lai moce riki, moce yani.

Sa qai macala dina na yalomu
Vei keitou na lewe tolu
Sa na qai cegu kina vakadua
Koya ko digia mo taura.

Tawa yaga Adi noqu vakayatuyatu
Ni ra cati au na wekamu
Mo kalougata ka bula balavu
Au sa na lesu ki Kadavu


NOMU SIGA NI SUCU LEI ADI

Nomu siga ni sucu
Nomu siga ni sucu lei Adi
Nomu siga ni sucu
Tawa guilecavi Kabani
Noqu i loloma au na qai vakauta yani.

Yaco na gauna
Mo sa tamata bula lei buna
Mo sa na qai yacova tu
Na lasa kece vakavuravura
Yalovinaka Buna Qai toso ga Vakamalua.

Au a nuitaka vei iko
Na gauna dinamati
Vei iko lei Adi
Mo digia me nomu kabani
Noqu i loloma e na qai
Yaco dina ga yani.

Na i olo-olo ‘qori
Ai vakadeitaki ni loloma
Kerei iko kina mo taura ka mo maroroya
Ke na i kuri tu na veilomani
Kei na Duavata.


NOQU SENIBUA QOROI

Noqu senibua qoroi
Divi e gauna kecega
Noqu i tekiteki, noqu salusalu
Noqu senibua qoroi.

Ke bau rawa mo kila noqu qoroi
Ni ko dau se, ko dausobi tu ga
Noqu senibua qoroi
Noqu senibua qoroi

E na veisoqo ni marau
Sevi se tomi ga e ra
Cori mo taubeni, cori mo tokari
Noqu senibua qoroi.


RATU NACAGILEVU

Sa i divi ni vanua ko Nacolase
Na vei turaga bale era liutaka
Nodra duigauna era dui colata
Rogo tu e dai na yacadra.

Au galala li mai na veiliutaki
Ni noqu vanua na Matanitu
Au galala li mai na noqu lotu
Sega ni’u galala mai vei ira.

Sa duri noda vale ni bose levu
Yacana sau na Ratu Nacagilevu
Na vono vanua me bosei kina
Ni kalougata tikoga.

Na soli keiViti era bau saini
E na koro ko Levuka seda kei Viti
Soli na Vanua sa kena madigi
Vei Vikatoria na Kuini.


REWA AU CIBI TU, E VUKUMUNI

Rewa au cibi tu, e vukumuni
Noqu a susugi mai vei kemuni
Vakacokonaki au ki na bula ‘qo
Noqu Bula dredre
Sa vukei au.

Dina e Vanua ca
Luvu wasoma
Au na dauvosota tu
Me’u colata ga
Vakacokotaki au
Ki na bula ‘qo
Noqu Buca dredre
Sa vukei au

Taki vei yaga tu
Na bula oqo
Na lewena e na gu era gu ki liu
Au na vakataka ga
Ni colata tu
Cibitaka ka doka
Na Buca oqo.

RUI TAWA YALANI NA NOQU DODOMO

Rui tawa yalani na noqu dodomo
Isa noqu uto e mai kavoro
Marau wale ni’u tawa yaco vei kemuni
Tavatukituki noqu uto taucoko
E na kena levu ni noqu dodomo
Bulou, au vosota noqu galili
Ni’u domoni kemuni.

Ni sa i au e dua na ka bula
Tu welewelei e na veiveigauna
Au daunanuma na veidomoni
Uasivi duadua
Au taukena na vo ni nomu bula
So vei keda eda dau mai nanuma
Au marautaka ga ni’u taukena
Noqu matakaka.

So na veika dautawasea voli
Dauvakavuna na mate ni veidomoni
Oqori ga na ka au nanuma
Ni’u sega ni kila
Wai ni dodomo e savasava
Nodaru veidomoni rui lekaleka ga
Na noqu dodomo mai vaka na vale lala
Sega e tawana.

Au tekivutaka tale noqu bula
Ni’u sa kunea na kequ i karau
Noqu daulomani uasivi duadua
Taukena noqu bula
Uciwai drodro malumu ni dodomo
Vula, kalokalo ni bula taucoko
Drokadroka dina vei au na dodomo
Ni’u mai kavoro.

ROGO MAI NA KACI NI NOQU MATANITU

Rogo mai na kaci ni noqu Matanitu
Rogo mai na kaci ki na i valu…. Ai valu
Kaci ni noqu vanua me’u yalogu
Ki na i valu me’u sa bole tu
Noqu koro kei na lasa kecekecega
Veitinani kei noqu i tau talega
Sa biu tu ni kaci mai na noqu turaga
Ki na i valu au na lako ga.

Isa lei koi au me’u nanumi
Masulaki tiko (me’u nanumi tiko)
Me yacova ni’u na lesu mai
Sota e na marau, mai loma i Bau.

Roro mai na gauna me’u sa na lako kina
Sa luluvu na lomaqu ni’u sa kila
Sa voleka me’u na biuta noqu Vanua
Lesu mai ko cei e kila
Na rarawa au na sota kaya mai kea
Leqa kei na mate au na lako ki yaba
Au na sega ni okata me dua na ka
Yaca i Viti me laveti ga.

SA BALE DUA NA DURU

Sa bale dua na duru
Yavu ni i taukei
Dauveituberi loloma
E divi nodra gaunaYaga daudokai
E na kawa bula i taukei

Chorus:

Sa na rawa dina li na vakanuinui
E na tara vale vou kena yavu oqo
Na nodra gauna oqo
Na nodra gauna kece
Nodra veiqaravi
Sa baleti iko kei au.

Era sa tu oqoka
Kedra I sosomi
Eda duavata kei ira
Na nodra bula oca
Eda bula kina
Nida sa vosota tu ga

SA I LEVUKA GA

Sa i Levuka ga: Au nanuma tu;
Na kena veilasa kece
Dauvovotu mai e na veiveigauna
Veisiga kei Levuka.

Vei-Vatuloa ka koro makawa
Seva na veibiau kei Viti e Loma
Dauvadugu tu na kena cakau
Lali ni neirau vakamau.

E makare tu, vei au oqo
Na noqu gauna e Levuka
E na noqu tu ka raica lesu
E rui kamica dina vei au.

SA LAVETI TU, YACA AU DOKA

Sa laveti tu, yaca au doka
Yaca ni vanua, soli mai vua
Ai tavi dei, au sa taubena tu
Sau ni vanua, me laveti tikoga

Laga na sere me dei tu
Na noda i bole Sau
Noqu Kalou, noqu Vanua
Me rokovi tikoga
Ai tavi dei, au sa tubena tu
Sau ni vanua me laveti tikoga.

Au sucu me’u dauveidokai
Cola na Turaga, gauna kecega
Ai tavi dei, au sa taubena tu
Sau ni Vanua, me laveti tikoga.

SA MOCE LEI SISI

Sa moce lei Sisi, sa moce!
Kemu i cavu na nomu i golegole.
Mai vakavuna nodra doce
So vei ira era dauvakote
Sa moce lei Sisi sa moce.

Na balu i Sisi e rui dakoba
Dreu cavu vakadrau ni Tavola
So na gauna nida dausota
So e kavoro vakaca na utona
So e tavuki nona qavokavoka.

Na balu i Sisi e rui dravia
Dreu cavu vakadreu ni kavika
Ni daukala tu na siga
Sisi na kemu i cavu dina
Sa moce lei Sisi sa moce!

So na gauna ni da yaco yani ki keri
So e saini mera masi teveli
Ni qai qiri tu na tini
So era tube i kakasivi
E nodra kavoro vei iko noqu Sisi.


SA SEAVU TIKO YANI VAKAMALUA NA KEMU KAMICA

Sa seavu tiko yani Vakamalua na kemu kamica
Vu ni noqu sesewa ni ko rogo vosa mai vei ira
Kauta vakatani na veivosa kece au cavuti kina
Kerekere vakacegu sa moce mo laiva noqu dina.

Sega soti ni yaga na veivosa ko la’ki rogoca mai
Ko a mai katona e yalomu vu ni nomu mai rawai
Gauna ni veitawasei sa roro tiko mai
Baleti iko ga ni ko sa rui yalowai.

Au nuitaka tu me daru na mai tiko marau
Me vakayacori kina na yalayala me daru mai vau
Mo vakanadakuya kece nomu vosa ni tatau vei au
Ni ko sa luvata tani na nodaru mama ni vakamau.

Sa la’ki moce mada yani, isa, lei tamana
Tini dole na gauna ni ko sa mai vakatawayagataka
Ko la’ki tiko vakacegu me qai nomu na kalougata
Au sa na lesu take ki na noqu veilasa makawa.

SALUSALU QOKA KIDAVAKI KINA

Salusalu qoka kidavaki kina
Salusalu qoka ko qoroi kina
Reki taucoko na yalo e vukumu
Sa i iko au dautadra
Sa i iko au dautadra

Taubena qoka, taubeni au
Se mo taubena noqu yanuyanu
Reki taucoko na yalo e vukumu
Sa i iko au dautadra
Sa i iko au dautadra

With these salusalu, we welcome you
With these salusalu we adore you
Everyone tonight is grateful about you
It’s a moment of wishes come true.

Wear these salusalu you wear our hearts
Wear these salusalu you wear our islands
Everyone tonight is grateful about you
It’s a moment of wishes come true.


SEGA NI’U A TADRA

Sega ni’u a tadra
Se me’u bau vakila
Ni na mai yaco tu
Na lasa oqo
Au rai lesuva tu
Noqu bula voli mai
Veirauti tu kei kemuni

Au na daunanuma tu
Na kalougata oqo
Na yaloqu e serau
E vukumuni
Au sa na veisau
Au sa na veisau
Veirauti tu kei kemuni

Au sa kila oqo
Veileqa kecega
Au na dausotava tu
E na gauna oqo
Au rai lesuva tu
Noqu bula voli mai
Veirauti tu kei kemuni.

SENIJIALE, NA SENIJIALE

Senijiale, na senijiale
Bulabula dina gauna kecega
Kena i boi malumu daumuloci au
Sega tani tale, senijiale.

Dauvesuki au
Na kemu i boi
Siga kei na bogi
Dua tu ga
Senijiale, na senijiale
Sega tani tale, senijiale

Rugurugua ka rui malumu
Kemu i boi kamica daumateca tu
Ke ra tu taucoko na veisenikau
Sega au digia, senijiale.

SERE KEI NASINU

Isa noqu koro
Vakarau me’u biuti iko tu
Rairai beka sa na vakadua
Noqu tiko voli vei iko
Bau nanumi au noqu lako voli
Yacamu au na dauvalataka
Mo nanumi au tikoga ka tawa mudu
Mo na masulaki tikotikoga
Sega ni na yali
Daudivi na kemu i rairai
Veibogi ni daucila na vula
Vagagalu tu ko vuravura.

Dina mai muri
Ke’u sa na mani yaco tale mai
Au sa na wili vakavulagi
Vei iko isa noqu koro
Sa na veisau e vuqa na ka
Muria tu na toso ni gauna
Au na tu voli ka vakararai
Nanuma lesu tale nodaru gauna
Cava me’u na kaya
Sa i tovo ni noda bula oqo
Au na cala ke’u na dreti iko tale
Noqu gauna sa sivi yani.

SENIVAU VULA

Senikau cava tale beka sa vo
Me’u seretaka
Senibua, cevuga, makosoi, lagakali
Dauweroki tu ga
Uci, maba, caucau, viavia,
Rosi damu
Era dauseretaki
Senikau cava tale beka sa vo
Me’u seretaka.

Noqu senivau vula
Isa! Noqu senivau vula
Senikau rai yawa
Rui totoka taligoci tu ga
Au seretaki iko
Mo na divi talega mai muri
Noqu senivau vula
Isa! Noqu senivau vula.

E vakaevei au ni ko vula voli
E na wasa Pasifika
Ka cilavi iko voli na siga
Rugurugua, cagi mudre malua
Mai na kena veidelana kei na
Kena baravi veiniu nuku vula.
Isa, mo vosoti au noqu senivau vula
Ni ko tu taudua.

Noqu senivau vula
Ko bula voli e na kedra maliwa
Na veisenikau duiroka kei na vakanomodi
Era dautukuni koya na manumanu vuka
E memela na domodra
Mai na veitaba ni kau
‘Ra raici iko ni ko galili voli.

SERE NI DODOMO VEI KEMUNI

Sere ni dodomo vei kemuni
Kila ni rui bibi
Sere ni dodomo vei kemuni
Adi e rui ka bibi
Au dodomo, domoni kemuni
Adi e rui kabibi
Kila daulomani e ka dina kece
Au domoni kemuni
Kila daulomani e ka dina kece
Au domoni kemuni.

Veivosa kece mo katona kecega
Kua ni rogoca walega
Vosa kece mo katona kecega
Isa lei matakaka
Au masuta, masuta tikoga
Me yacova na gauna ko ya
Kila daulomani e ka dina kece
Au domoni kemuni
Kila daulomani e ka dina kece
Au domoni kemuni.

SERETAKA NA VEITALATALA

Seretaka na veitalatala
Vakamoce ga mai vei au
Na rarawa au mai sota kaya
Gauna cava mo lesu mai vei au?

Mua yani na waqa me’u sa gole
Au mai duri taudua tu
Yaloyalo vei au e na luluvu
Rui momosi na veitawasei.

Ena sega ni yali mai mataqu
Na momosi ni nomu i vakarau
Kusa mai meda mai veisotari
Au tu voli ka’u rui galili
Au nanumi ga mai e na i vola
Me yacova ni’u raici kemuni.

SOBO MARICA NOMU LAKO

Sobo Marica nomu lako
Mosimosi dina vei au
Tovolea tiko me’u vosota
E na sega beka ni rawa

Yalomu kece au kerea

Ena rawa beka se sega
Daru sota tale vakadua

Nomu sa lako vakadua
Isa e vaka na tadra
E na tawa mudu e yaloqu
Noqu daunanumi iko voli

Noqu masu tu e veisiga
Daru sota tale vakadua
Veitalia se evei
Me daru na sota mada

SOQO VINAKA

Soqo vinaka ni da mai sota vakaturaga
Seavu kina na rarawa ni lomada
Gunu yaqona kei na lasa kaivata
Bau cava tu na gunu ni da sota vakaitabavata

Dina ni da duidui yasana
Me nanumi ga na ruku ni varada
Noda i Soqosoqo se Vanua ni noda gunu vata
Dredre ga mo cegu, Isa Lei, Marama.

Guilecava na rarawa kei na oca
Levu veikeda era bula ocaoca
Sega e sivia ni da gunu ka veitalanoa
Vakasinai me rawa na tasi meda dui qai.

SURETI KEMUNI LEI ADI

Sureti kemuni lei Adi
Moni bau gade mai
Kina noqu koro lagilagi
Au galala tu ko i au
Mo ni mai taukeni au
Mo rosi ni vale digitaki.

Na noqu vosa dina qoka ni’u na dina
Mo Taukei ni vale vakadua
Kua ga ni vakasuka, yalomatau
Ni na yaco dina na gauna.

Na veisureti dina qori
Ka sa rui mosimosi
Mai talevi au daudomoni
Sa i iko ga na noqu rosi
Au gadreva lo voli
Mo mai saluwaki ni bogi.

TAGIMAUCIA GA

Tagimaucia ga na senikau talei
Ni vanua rogo ka kilai levu ko Cakau
Salusalu qoroi kei Ulu-i-qalau
Era lili ka ra sala tu e taba ni kau
E a vu sara mai na dua na turaga
Totoka ka mata vinaka, divi ni yabe mai
E a sa qai lewai mera vakatalai
Nodra yali no suidra ga e a qai laurai

E delana ko ya e nodrava la’ki tu
Era tagi ka ra laiva nodra i loloma dei
Oai kadre cake main a senikau talei
Tagimaucia na nodra i loloma dei
E matalia ga na kena i vakarau
Ka ne rawa me se, ewa na Tui Cakau
Sakisaki e dai ni senikau dokai
Matalau ka totoka tu na kena i rairai

Tagimaucia ga na senikau talei
Ni vanua rogo ka kilai levu ko Cakau
Salusalu qoroi kei Ulu-i-qalau
Era lili ka ra sala tu e tabanikau
E ucui ira tu gone turaga ko ya
Totoka ka mata vinaka, divi ni yabe mai
Qai kadre cake main a senikau talei
Tagimaucia na nodra I loloma dei.

TALANOATAKA MADA NA NOQU BIUTI NEITOU

Talanoataka mada na noqu biuti neitou
Me’u sa gole sobu yani ni Nubukalou
Na levu ni lasa, na kasou kei na qoqolou
E valoloma nodra i vosavosa na Bulou.

Drau sa moca ko Akanisi kei Bale
Na noqu i loloma mo drau biliga walega
Ni ko dauvosa, ko daumata dredre
E vovoleka me mai kavoro noqu i ukalele
Au qai diva na kemudrau munemuneke
Sa wacava me daru mai veikeve.

Vakarauwai ni daulutu na yakavi
Me’u taubale cake yani ki Turaki
Me’u veivuke na tubetube bilikani
Me’u waraka me sogosogo tu na vale.

TALEI NI NOMU I VAKARAU

Talei ni nomu i vakarau
Vukivuki e na kena matau
Yalayala vei iko kei au
Me yacova na siga ni vau.

Dua ga na bogi ni nodaru sota
Nomu veiwali kece au katona
Noqu dina kece ko mai butakoca
Ia, mo la’ki maroroya.

So na gauna ni tavuki na lomaqu
E dauvotu vei au na matamu
Vakaciria noqu vakanananu
Sa i iko noqu salusalu.

Au rarawataka nomu sa takali
Dauvunia e lomaqu noqu tagi
Vovotu e mataqu noqu daulomani
Noqu i loloma moce yani.

TAMAQU SA IKO GA

Tamaqu sa i iko ga na noqu i vakarau
Noqu bula au sakitaki au
Raici au ka’u doka
Kaya ni sa i au ga
Vuravura ni rui vou vei au.

Tamaqu, Isa tamaqu
Au na cibitaka tikoga
Sai kemuni na noqu senikau
Vosoti au kina ni’u sakasaka
Isa tamaqu, tamaqu dua bau.

Na yacamu walega au na maroroya tu
Ka me kua ni ko rogorogo ca
E na nomu i vunau ko a vulica vei au
Rawa kina me’u sauma na dinau.

THREE HUNDRED ISLANDS

Three hundred islands in the sun
With warm climate happy people
Only just waiting to welcome
Step from your ship or plane

Fabulous fishing welcomes you
The sport you’ll never miss
Swimming in the blue lagoon
Blue, Blue, Blue
You will explore all of your dream
In all these islands in the sun

Fiji’s a jungle warm, friendly
Miles of unspoilt nature’s beauty
Lush fresh and green, plains, mountains
In all these islands in the sun.

Fijian dishes welcome you
Prawn in lolo, succulent pork
Fresh tropic fruits, pawpaws, mangoes
In all these islands in the sun.

TOBU TAWA SINAI

Gauna cava mada me na qai oti
Ni rogici tiko, dua na rorogo
Rogo voli mai, rogoci tu oqo
E na daurogoci tikotikoga
E se sega mada ni dua na gauna
Bau mudu kina na rorogo ‘qo
Rogo voli mai, rogoci tu oqo
Na drodro tu ni wai ki na tobu.

Ke sa na qai mudu na rorogo oqo
Dua ga na ka sa kilai
Ka yali qai Sinai vakadua tu
Qai Sinai vakadua tu na tobu
E se sega mada ni dua na gauna
Bau mudu kina na rorogo ‘qo
Rogo voli mai, rogoci tu oqo
E sa na daurorogo tikoga.

Veisiga kece dauvotu mai
Ki vuni yaloqu na taro oqo
Au a saga, sagai tu oqo
E na dausagai tikotikoga
E na gauna cava me na qai mudu
Ni rorogo tiko dua na rorogo
Rogo voli mai rogoci tu oqo
Na drodro tu ni wai ki na tobu

TOU MAI LAVETA NA NODA MARAU

Tou mai laveta na noda marau
Vua na Tui na Vunivalu
Meda Vakamudu…muduo Vua
Ni nona kece….kece na lewa

E na veiyabaki, sa oti tu
Sa sivia kece na noda i gu
Ka sa yacova dina tu
Bogi lockuci, bogi oqo.

Sa ka ni marau dina sara vei au,
Ni yaco na bula vei iko kei au
Na wasa ka tu na wasa balavu
Keirau sokota kei Yalo Tabu


TUBU TIKO NA GAUNA LAGILAGI

Tubu tiko na gauna lagilagi
Kamikamica noda dauveilasamaki
Sa qai yaco me’u biuti kabani
Nuitaka ni’u na lesu bula yani.

Isa Oilelei na noqu seniuci
Noqu bula tu na cagi mai muri
O mai ovici au e na nomu i Tutuvi
Koi au beka na kena i ubi.

Rosi walega na bai kei Marata
Ni cabe mai o vula e dela ni wasa
Vakaloloma na delai Kalekana
Ni’u yabeta tu na rara ni vula.

Vakatawase ni yaco na marau
Au mai moce tu oqo e veikau
La’ki tiko vakacegu marau
Na rarama levu e bikai au.

TUKUNA NA NOQU I LOLOMA

Tukuna na noqu i loloma
Vei iratou kece mai vale
Noqu vakanuinui kece sara
Ni’u na lesuvi kemudou tale.

Tiri mai na wai ni mata ni rarawa vutugu
Buca ni valu au mai butuka tu
Rogo mai na domo e memela
Mai na ulu ni noqu Matanitu.

Rai lesuva na yaloqu ka’u tagi
Veigauna au sivia yani
Au masulaka ki Vua mai Cake
Me tou na sota bula tale mai vale.

So na gauna ni’u dauyalomarau
Nomu i vola e dauyaco mai vei au
Au mai wilika tu oqo e veikau
Me valataka na noda Ranadi Sau.

VAKARAU TUBUNA SA TAKALI

Vakarau tubuna mo sa takali
Kalokalo ni lomalagi era duitagi
Cila ni vula, mudre ni cagi me i saluwaki
Nodaru na veitawasei na Isa daulomani.

Na momosi ni yaloqu e kila ko Nau
Noqu i loloma drau na sala vata ena vuso ni biau
A kerea mo bau la’ki nanumi au
Mo vosota ni’u vakaturuma na wai-ni-matamu.

Mai noqu tu na vakaloloma e matasawa
Vakaraica na vuso ni ua e baba ni waqa
Nomu takali Adi Senirosi ki nomu tebara
Marau, dauvakamosi yalo, mai noqu na rarawa.

VAKARAUBUKA AU BIUTI SUVA

Vakaraubuka au biuti Suva
E luluvu na lomaqu au via butuka
Isa na bula ko cei me tukuna
Ni sa i Nukulau na koro ni kukuna
Isa au tagi ka’u vakananuma
E na noqu tu yawa ka via butuka.

Isa au tagi e na noqu nanumi Suva
Ni’u sa tu yawa au via butuka
Isa Kabani na matamu au nanuma
Nuitaka na noqu bula mo ni taura.

Turaki, Naiqaqi era dautukuna
De mani rawa beka na qalo yani ki Suva
Kua ni guileca ‘o na i ka dua
E na tegu domoni e daulutuka
Hili kei Draiba au qai daudiva
E na suka ni lotu me’u gole yani kina.

Isa na gauna au daunanuma
Mai Nukulau na nuku vulavula
Liwa ni cagi na tau ni uca
E vulici na i valu e na veiveigauna
Na yaci i Viti kemami nanuma
Ko ni wele voli na wekada mai Suva.

VAKAYATUYATU NI NOQU DODOMO
(MERE SAYABA)

Vakayatuyatu ni noqu dodomo,
e na nomu mai biuti au.
Josese mai noqu tagane,
nodrau veivosaki kece ko voroka.

Dina beka ni ko sa biuti au,
Noqu gauna sa mai maumau
Sa baleti iko ga daulomani,
Tawa nanuma nodaru veikilai.

Noqu tagane au sa mai rarawa
E na nomu mai vosa walega
Au kania na wai ni mataqu
Ni’u nanuma na gauna oti yani.

Sa i Mere dina beka na yalewa
Ko nanuma mo na mai taukena
Ena tawa guilecavi na matamu
Kei na vosa kecega ni yalayala.

Au sa na vakamoce lei tukana
Vei iko noqu matavinaka
Au na waraka tiko na gauna
Mo taukeni au kina vakadua.

Au loloma kina nomuni Vanua
Sa i Gau ciri sara vakayawa
Ke na i kuri vei koya ko digitaka
Me i sosomi kei Mere Sayaba.

VEIBOGI KECE AU MOCE VAKACA

Veibogi kece au moce vakaca
Ni’u daunanuma lesu noqu vakasami ca
Au na lesu tale vua de’u qai bera
Ki na nona vanua, vanua ni veisenikau.

Ai divi kei Viti noqu daulomani
Momosi na utoqu vei rosi lomani
Au na lesu tale vua de’u qai bera
Ki na nona vanua, vanua ni veisenikau.

Na noqu biuti koya au leqa vakaca
Oqo sa na lesu vakadua ki vua
Au na lesu tale vua de’u qai bera
Ki na nona vanua, vanua ni veisenikau.



VEISIGA AU DIVA TU

Veisiga au diva tu
Rawa beka mo na vakila
Na lomaqu me baleti iko
Iko taudua walega
Isa bau volavola mai
Mo vola e dua ga na ka
Dua sara mada ga na vosa
Au na masulaka dina ga.

Cava li au vesu kina
E na kemu vakanananu
Rawa li me’u na lewa
Me vakataki au
Isa bau Volavola mai
Mo vola e dua ga na ka
Dua sara mada ga na vosa
Au na masulaka ga.

Ke’u mani ogaoga tu
Se’u lako wale voli ga
E na dua dina na gauna
O na basika mai yaloqu
Isa bau Volavola mai
Mo vola e dua ga na ka
Dua sara mada ga na vosa
Au na masulaka dina ga.

VEIVANUA AU DAUSOKOTA VOLI

Veivanua au dausokota voli
Torocake o Labasa e na soli
Au sobu ki vanua e na bogi
Au sota kei iratou na rosi
Balu dravia ka ra qai mata momosi
Sa dina ni vakaitaukei o Vulovi.

Isa so na siga
Au loloma bibi
Ni’u dautadrai kemuni
Noqu i loloma sobu ki boto ni wavu
O Vulovi na vanua ni salusalu.

Na yacadra au na sega ni tukuna
Au na qai talanoataka vakamalua
De na sese kina noqu vakabauta
E na vuku ni tekiteki vulavula
Senijiale kei na senicevuga
Sa moce, say goodbye
Cila ni vula sobu i Drekeniwai
Taladrodro ki na noqu lomanibai
Sa moce Nani kei Adi Lailai.

VEIYATU YANUYANU

Veiyatu yanuyanu
Domoni talei
Veidelana drokadroka
Kei na kena cakau
Uciwai Savu
Na veisenikau
Noqu Vanua, noqu Vanua
Ni marau.

Dau kacivi ira lesu
Luvemu tu yawa
Me ra lesu tale mai
Ki na Vanua ni tadra
Cegu ni yago
Na yalo talega
Noqu Vanua, noqu Vanua
Ni marau.

Veibogi kei Viti
Gadrevi ka domoni
Nai boi ni salusalu
Ka me i lumu ni bogi
Cegu ni yago
Na yalo talega
Noqu Vanua, noqu Vanua
Ni marau.

Wednesday, August 27, 2008

Fiji chiefs seek church support


Fiji paramount chiefs raise rights worries


Fiji chiefs seek church support 27/08/2008

http://www.fijilive.com/ -
The heads of Fiji’s three confederacies have aired their concerns on the plight of indigenous Fijians while calling on the country’s largest Christian church to unite with the vanua.The chiefs, Ratu Epenisa Cakobau, Ro Teimumu Kepa and Ratu Naiqama Lalabalavu, made their presentation at the Centenary Church in Suva in the presence of more than 700 clergymen from around the country, who were attending the week-long annual Methodist Church conference. The chiefs head the Kubuna, Burebasaga and Tovata confederacies respectively, the three political divisions of traditional Fijian bureaucracy. Ratu Naiqama presented a ‘tabua’ (whale’s tooth) to the outgoing Methodist Church President Reverend Laisiasa Ratabacaca while offering the chiefs’ support of the stand taken by the church earlier in the day to reject the draft People’s Charter, which proposes among other things a common name for all Fiji citizens. “Sega ni rawa ni ‘ada duadua na vanua…e sega ni rawa ni ‘ada duadua na lotu. E rawa ga ni da cakacaka vata, veilomani (the vanua and the church can not work alone, they have to work together),” he said.“E sega ni gauna rawarawa oqo. E dodonu me da veilomani. (This is not an easy time. We should unite and love one another).”Ratu Naiqama said the chiefs of Fiji have been denied a voice with the suspension of the Great Council of Chiefs by the interim Government last year.Then he called on the support of the church on safeguarding the interests of indigenous Fijians, reiterating the chiefs’ strong rejection of the proposed People’s Charter, which he says has been imposed on the people.“E sega ni vakatarai me rogoci na domoi keimami. E da sa kalawaci.“Na kamunaga sa i tatau ni veigauna sa tu mai liu.“Me lomani na vanua ko Viti – na vanua ko Kubuna, Burebasaga kei Tovata.“Keimami sa sega sega sara ni duavata, au kuria….sega sega sara ni duavata kei na vakanananu e suguraki mai oqo.”Reverend Ratabacaca accepted the ‘tabua’ on behalf of the Church, saying it was easy to accept when the Tui Cakau (king of the reefs) went down on his knees to present it in the house of God.Patiliai Leqa, who acted as Rev Ratabacaca’s herald, said: “This is perhaps the first time for the three high chiefs of the three vanua to come down to us, your people. May you all be blessed”. “Our journey is now complete. May God’s will prevail on our land and may he be our Lord always…,” he said in the Fijian language as other men of the cloth sat in complete silence.Church general secretary Reverend Tuikilakila Waqairatu, who yesterday labelled the Charter a “dangerous” document, escorted the chiefs out and later told reporters that the church stood as one with the vanua.“The GCC is suspended. The only voice in society now to raise issues of the Fijian people is the Church,” he said.




Fiji chiefs seek church support 27/08/2008
The heads of Fiji’s three confederacies have aired their concerns on the plight of indigenous Fijians while calling on the country’s largest Christian church to unite with the vanua.The chiefs, Ratu Epenisa Cakobau, Ro Teimumu Kepa and Ratu Naiqama Lalabalavu, made their presentation at the Centenary Church in Suva in the presence of more than 700 clergymen from around the country, who were attending the week-long annual Methodist Church conference. The chiefs head the Kubuna, Burebasaga and Tovata confederacies respectively, the three political divisions of traditional Fijian bureaucracy. Ratu Naiqama presented a ‘tabua’ (whale’s tooth) to the outgoing Methodist Church President Reverend Laisiasa Ratabacaca while offering the chiefs’ support of the stand taken by the church earlier in the day to reject the draft People’s Charter, which proposes among other things a common name for all Fiji citizens. “Sega ni rawa ni ‘ada duadua na vanua…e sega ni rawa ni ‘ada duadua na lotu. E rawa ga ni da cakacaka vata, veilomani (the vanua and the church can not work alone, they have to work together),” he said.“E sega ni gauna rawarawa oqo. E dodonu me da veilomani. (This is not an easy time. We should unite and love one another).”Ratu Naiqama said the chiefs of Fiji have been denied a voice with the suspension of the Great Council of Chiefs by the interim Government last year.Then he called on the support of the church on safeguarding the interests of indigenous Fijians, reiterating the chiefs’ strong rejection of the proposed People’s Charter, which he says has been imposed on the people.“E sega ni vakatarai me rogoci na domoi keimami. E da sa kalawaci.“Na kamunaga sa i tatau ni veigauna sa tu mai liu.“Me lomani na vanua ko Viti – na vanua ko Kubuna, Burebasaga kei Tovata.“Keimami sa sega sega sara ni duavata, au kuria….sega sega sara ni duavata kei na vakanananu e suguraki mai oqo.”Reverend Ratabacaca accepted the ‘tabua’ on behalf of the Church, saying it was easy to accept when the Tui Cakau (king of the reefs) went down on his knees to present it in the house of God.Patiliai Leqa, who acted as Rev Ratabacaca’s herald, said: “This is perhaps the first time for the three high chiefs of the three vanua to come down to us, your people. May you all be blessed”. “Our journey is now complete. May God’s will prevail on our land and may he be our Lord always…,” he said in the Fijian language as other men of the cloth sat in complete silence.Church general secretary Reverend Tuikilakila Waqairatu, who yesterday labelled the Charter a “dangerous” document, escorted the chiefs out and later told reporters that the church stood as one with the vanua.“The GCC is suspended. The only voice in society now to raise issues of the Fijian people is the Church,” he said.


Descendants of chiefs who ceded Fiji to Great Britain in 1874 say they are saddened that the 2006 coup has continued to undermine the rights and protection given to the Fijian people under the Deed of Session document.In a statement today, the traditional leaders and heads of Fiji’s three confederacies said they were obliged as moral guardians of Fijian interests to raise some serious implications on a number of issues in the draft People’s Charter.Ratu Naiqama Lalabalavu, Ratu Epenisa Cakobau and Ro Teimumu Kepa issued the statement after calling for unity at the Methodist Church conference today.On the Charter proposal for all citizens be called ‘Fijians’, the chiefs said it is “a gross violation of what the term stands for including its spiritual, cultural and social significance to the Fijian people”.They add: “We believe that only when ethnic and cultural differences are recognised and respected that we can work through the balancing of our diverse needs to ensure that the rights of all citizens and ethnic groups are provided for”.The chiefs also expressed concern with the attempt to integrate provincial and advisory councils.“We see this as a direct attempt to undermine Fijian development and identity, and all that has been developed since the inception of the Fijian administration,” they said in the statement.“It also runs counter to the provisions of the UN Declaration of the Rights of the Indigenous Peoples which recognises the rights of indigenous peoples to self governance and self determination.“The provincial administration is our essential component of the Fijian administration (under the Fijian Affairs Act) and is linked directly to the Great Council of Chiefs.“These institutions had existed informally long before contact and were recognised by the colonial administrators and they were reconstructed to fit in the colonial machinery of Fijian administration.”Ratu Naiqama said these two issues were critical to Fijians and were highly regarded by British monarch Queen Victoria during cession and recently adopted by the UN.He said the issues highlighted have come out of recent consultation and deliberation of traditional leaders and the heads of confederacies.

Monday, August 25, 2008

Adi Mei passes away

Adi Mei passes away
ROBERT MATAU
www.fijitimes.com - Tuesday, August 26, 2008
THE eldest daughter of Fiji's first President, the late Ratu Sir Penaia Ganilau, has passed away.
Adi Mei Torika Kainona Gauna, eldest in a family of seven, passed away after suffering from a long illness. Adi Mei was a former member of the Soqosoqo Vakamarama, the Cakaudrove Provincial Council and a former announcer at Radio Fiji.
She passed away at her sister, Adi Sivo Ganilau's home at Waila near Nausori.
Adi Mei's younger brother and second eldest of Ratu Sir Penaia's children, Ratu Epeli Ganilau, the interim Defence Minister said his sister had always been a close friend and a tower of strength in their family.
Ratu Sir Penaia had seven children from his first marriage to Adi Laisa Delaisomosomo Ganilau who hailed from the Nabaubau clan of Bau Island.
Ratu Sir Penaia was also the Tui Cakau and loved by his people. Adi Mei was the eldest followed by Ratu Epeli, then Adi Sivo, Ratu Jone who was born in Malaya, Ratu Josefa Sukuna, Ratu Isoa Fugawai and the youngest is Ratu Rabici.
Ratu Epeli said Adi Mei had been suffering from a long illness which saw her undertake a long medical trip to India.
"Upon returning we were fortunate that a close family member Joe Browne looked after her at Waila with his wife who is a doctor," Ratu Epeli said.
"For this the family is deeply thankful to Mr Browne and his wife the good doctor."
Mr Browne's mother Adi Losalini Ravucake, is the sister of Ratu Sir Penaia. The funeral gathering will be held at 112 lower Ragg Avenue, Namadi starting tomorrow.
On Thursday, he said a memorial service would be held at midday at the Soqosoqo Vakamarama headquarters at Nabua.
After that the funeral cortege will proceed to Walu Bay where the cortege boards the Tovuto for Adi Mei's final trip home to Taveuni.
"Her body will lie in state at the family home at Vuniduva on Friday for the whole day and night before a church service at Somosomo and then her body will be taken to the family burial ground at Vuniduva.
Ratu Epeli said as his elder sister he always respected her and she had very sound judgment particularly on things Fijian.
"I will miss her advice and company and having somebody there for companion as we were are a very close family.
"She had been a part of my life for a long time and we all felt it when she left us for India.
"But we got used to it because she has been sick for a long time."
Adi Mei was very close to her late father. She was married to former banker Penisoni Gauna and they have three children.

Sunday, August 24, 2008

Decisive action

Decisive action
Monday, August 25, 2008
www.fijitimes.com -
THE Methodist Church must take decisive action to put to an end the abuse of yaqona which is prevalent amongst its members.
At the Bose ko Viti the annual church conference this week, and last week's annual choir competition many thousands of litres of yaqona will be, and was bought and consumed.
Not one stall at the competition was without this beverage last week.
Every billet at which the church's ministers and conference delegates are accommodated this week will have the obligatory tanoa and the relevant acolytes to prepare the brew upon demand.
There is no harm in enjoying the occasional bowl of yaqona as a relaxant or as a social tool.
Through the generations this peppery drink has allowed people to gather, express and share views which have led to development of village, district, settlement and community life.
Indeed, some inspirational thoughts have been processed around the tanoa and become matters of national policy.
Families often gather for a few rounds of yaqona to discuss matters of importance or as a means to strengthen the bonds of kinship.
Of course there is also the use of yaqona in ceremonial Fijian life as an atonement for transgressions, the vehicle for seeking a favour, the key to admission into a family home or village.
We have come to value the use of yaqona on all these occasions.
But it is the open abuse of the substance which justifiably worries the leadership of the Methodist Church.
For its lay members and some of the clerics have indulged in the national traditional drink to such an extent that they neglect duties to family and the church.
At this Methodist Choir competition last week some people remained around the tanoa until the early hours of each day.
The time has come for the church to ensure that it sets definite rules for the consumption of yaqona.
The church holds a special and powerful influence over its members.
Abuse of yaqona will do no more than cause laziness, neglect of duty and lack of productivity.
Therefore, it is duty bound to see that the faithful treat yaqona with the respect it deserves and use time wisely in order that they may glorify God through taking care of the family and performing an honest day's work.

Exploitative land politics

Exploitative land politics
KAMAL IYER
http://www.fijitimes.com/ - Monday, August 25, 2008

IN the book Bittersweet, edited by Dr Brij Lal and launched to mark the 125th anniversary in 1994 of the arrival of indentured labourers to Fiji in 1879, a widowed cane farmer and cane cutter from the Northern Division named Aisha related her experience to academic Dr Padma Lal about the sugar industry and uncertainty surrounding the expiry of land leases.
When Dr Lal asked Aisha whether she had talked to politicians about her concerns, Aisha did not mince her words: "The politicians are feathering their own nests, pet puja or self -interest. They are all playing games. They want us to believe they are genuinely interested in the farmers welfare but they do not give a damn what happens to us. Look at what happened when leases began expiring. Instead of working with the landowners to negotiate renewal of leases, some politicians encouraged the farmers to leave their farms - in some cases even before their leases had actually expired. They were given all sorts of promises, promises of tickets to migrate and new aid money. After listening to them some of the farmers from Wainikoro and Daku left their homes in the year 2000, went to Valelawa camp with faith in their leaders. Some whose leases had expired refused to be settled at new site in Naduri because our leaders promised them bigger things. They stayed in makeshift houses, without jobs or land with nothing to support their families. Children could not go to school. After waiting for months, some families had to put their tail between their legs and go back to their own villages to start all over again. We all know that promises of politicians are like a sieve. Nothing stays. But do our people learn? No they do not. Even though people realise that for us Hindustanis (Indians) to live peacefully in this country we have to work together with the Kai Vitis (Fijians). Many people vote for the party that preaches racial policies rather than the party that represents co-operation and multi-racialism".
Last Friday, deposed PM and SDL leader Laisenia Qarase, while blaming others for politicising the land issue, did the same thing.
Mr Qarase's opinion - Charter and the land issue - published by The Fiji Times commented on Pillar 6 of the draft People's Charter that proposes to amend ALTA and impose free market rental on tenant farmers under the provisions of Native Land Trust Act (NLTA).
Mr Qarase recommended the following:
(a) NLTA become the only legislation for all native land;
(b) Land rent fixed at 10% of Unimproved Capital Value of Land (UCV) or market rate, and
(c) 50 year land leases with a right to renewal.
By favouring at least one recommendation contained in the draft Charter, Mr Qarase is in a small measure legitimising an illegal process borne out of a treasonous act committed against him, his government and the vast majority of law abiding citizens of Fiji.
His disagreement with other aspects of the draft Charter's land proposal is understandable but one cannot pick and choose the pros and cons of an initiative that is threatening to derail the Constitution - the supreme law of the land.
It is not a buffet.
Mr Qarase alleges that ALTA has cheated the landowners to the tune of $1billion since 1976 and blames the 6 per cent of UCV rent-fixing mechanism in ALTA as the cause of low return to the landowners.
He claims while ALTA is entrenched in the Constitution requiring a two-third majority in the House of Representatives to effect amendments, NLTA only requires a simple majority to be changed and therefore is not constitutionally protected.
This is absolutely incorrect.
Chapter 2 of the Constitution (Compact part b) states, "The ownership of Fijian land according to Fijian custom, the ownership of freehold land, and the rights of landlords and tenants under leases of agricultural land are preserved".
Chapter 13 of the Constitution (Group Rights) lists how eight Acts protecting the rights of Fijian, Rotuman and the Banaban communities including NLTA can be amended.
Bills intending to change these eight Acts have to be read three times in each House of Parliament (Lower House and Senate) and passed.
In the case of the Senate, the Bill to amend the eight Acts including NLTA cannot be passed unless at its third reading nine out of 14 senators nominated by the Great Council of Chiefs vote for the alterations.
If this not a constitutional safeguard, then what is?
In the case of ALTA, while a two-third majority is required in the Lower House, the amendments must be endorsed in the Senate by nine out of 14 GCC nominated senators.
Given the proposed electoral reforms in the draft Charter, amendments or abolition of ALTA is frighteningly possible because Indian representation in the Lower House will decline to a third or even lower in future.
Therefore, Mr Qarase's claim is hollow.
Mr Qarase's rhetoric about landowners losing out a billion dollars in rent is like a broken record.
During his term as interim PM after the 2000 coup and even in Parliament until the 2006 elections, he was claiming the sugarcane farmers were paid $2billion as their share of proceeds due to preferential sugar price paid by the European Union while landowners received peanuts from that income.
Cane farmers have not been the sole beneficiaries of the preferential price which will reduce by a total of 36 per cent next year.
The income from sugar has been invested in developments in the cane belt.
The schools, temples, churches, mosques, roads, drainage, parks, rural electrification, water supply, community projects etc have benefitted people of all races.
If the farmers were wealthy, they would not have owed $100million to commercial banks and other lending institutions until eight years ago.
Most cane farmers have remained in debt in perpetuity.
It is easily forgotten by the likes of Mr Qarase that 66 per cent of the farmers produce an average of 200 tonnes of cane.
That would have declined further in the last two seasons.
Their average nett income based on preferential prices used to be a little over $5000 after deducting 50 per cent from the gross proceeds for cane production, harvesting and delivery expenses.
And they received this over an 18 month period - the timeline for all cane payments under the current system.
It is absolutely important that debate on the land issue is not designed to inflame the emotions of landowners and tenants.
The wild bull in a china shop approach being advocated by Mr Qarase and the draft Charter will drive our country, its economy and the people to ruin.
Nobody wants this to happen. And to prevent this no one point of view must be imposed or allowed to prevail.
* The views express here are the author's own and do not necessarily reflect the opinions of this newspaper and the organisations he is associated with.
* On Thursday: NLTA vs ALTA

Friday, August 22, 2008

Charter and the land issue


Charter and the land issue
LAISENIA QARASE


http://www.fijitimes.com/ - Friday, August 22, 2008


The subject discussed under Pillar 6 in the draft People's Charter is: "Making more land available for productive and social purposes". Land has always been an important but rather sensitive issue in Fiji. The problem is compounded by the politics of land and also by the fact that about 90% of the land in Fiji is owned by Fijians and the tenants are mainly from other communities - the race factor.
In this short discussion the focus is on agricultural native land. It is assumed that there are no real problems in native leases for industrial, commercial, and residential purposes.
In discussions over land it is unfortunate that political interests become more prominent and the real issue is often forgotten.
The real issue, in my view, is this: that any tenancy arrangement must be fair and equitable to both landowners and tenants and that it should be in the best interests of the country.
The second dot-point under Pillar 6 says that:
"The principal issue regarding land in Fiji is not one of ownership; it is about access, its productive use and ensuring an equitable sharing of benefits. The issue of ownership is fully protected under the Constitution, and must remain so."
I accept that the principal land issue is not about ownership. But I do not agree that land ownership is "fully protected under the Constitution".
Although the Native Land Trust Act (NLTA) is an entrenched legislation it can be amended by a small majority vote in the House of Representatives and in the Senate, compared to another entrenched legislation, the Agricultural Landlord and Tenant Act (ALTA) which requires a much greater majority vote for any amendments.
Landowners must know that there is much stronger legal protection for ALTA than NLTA. ALTA took away the key operating provisions of NLTA, thus weakening the Native Land Trust Board (NLTB). NLTA which deals with ownership of native land can be changed by a much smaller majority in the House of Representatives and in the Senate, as mentioned.
I do not agree with the statement in the Charter that the principal issue regarding land "is about access, its productive use and ensuring an equitable sharing of benefits". I believe that the land issue can be resolved if key stakeholders agree:
* That all native land be administered under one legislation, the Native Land Trust Act (NLTA);
* That rent on agricultural land be fixed at no less than 10% of the Unimproved Capital Value (UCV) or at market rate; and
* That the lease term on agricultural land be at not less than 50 years, with a right of renewal.
If these proposals are agreed to by stakeholders then access to land, its productive use, and the equitable sharing of benefits will follow as a matter of course.
Passed in 1976, ALTA took away the key operating powers of the NLTB. Two ALTA provisions have caused serious problems on the land issue. First, ALTA fixed the rent on agricultural land at "up to 6% of the UCV". This is one of the lowest rate of rent on agricultural land in the world.
To make it worse lawyers have had a field day since 1976, fighting on behalf of tenants, to lower the rent actually charged by invoking the "up to" provision in the rent formula.
A recent study showed that, in fact, landowners have been receiving rental income of only about 2% of UCV.
The same study showed that if the land rent was at market rates, the landowners would have received $1 billion more.
In other words they did not receive the $1billion which was rightfully theirs. Put another way, landowners have subsidised agricultural development in Fiji since 1976, not out of their own freewill but because of a Government decision now entrenched in ALTA.
Second, under ALTA the lease term is fixed at 30 years, without a right of renewal. This lease term does not encourage investments in agriculture. It is far too short. Farmers, like other investors would like to receive reasonable returns on their investments. Given the high risks in agricultural development a longer lease term is desirable. A lease term of not less than 50 years, with a right of renewal would provide a good incentive for more investments in agriculture.
ALTA is an unjust legislation. ALTA was passed for a particular purpose at the time - to increase and sustain sugar production.
That purpose has been achieved and ALTA has now outlived its usefulness. NLTA is the original legislation for all native land. There is no good reason why all matters relating to native land cannot be incorporated in the one legislation, NLTA. Many Fijians have been unhappy with ALTA over-riding the key provisions of NLTA.
They have perceived ALTA as an instrument to weaken the NLTB by gutting the key provisions of NLTA.
Many Fijians have questioned the motive of Fijian leaders in Parliament in 1976. They were rather careless in agreeing to ALTA. They certainly failed to do their arithmetic right when it came to fixing the land rent.
Only Sakeasi Butadroka and Apisai Tora protested against ALTA.
So long as ALTA remains the effective law on native agricultural land, Fijians will remain agitated because of the relegation of both NLTA and NLTB to minor roles. It is important for key stakeholders to agree that the ALTA provisions relating to native land be incorporated into NLTA, the legislation designed for that purpose. This step would remove a significant obstacle to the resolution of land issues in Fiji.
There is no reason why protective provisions for both landowners and tenants cannot be contained in NLTA.
One of the measures and actions to be taken as proposed in the Charter is to establish a Land Use Advisory Board, a National Land Register and a Land Use Development Plan.
We know that Mahendra Chaudhry, leader of the Fiji Labour Party has been pushing for the establishment of a Land Use Commission (LUC). I believe the current proposal in the draft Charter is really the LUC presented in another form. The motive behind the LUC is to establish an agency with legal powers to decide on land use and associated matters.
In effect the LUC will take away more powers and functions of the NLTB. If both ALTA and LUC are allowed to work side by side, then NLTA becomes virtually ineffective and the NLTB could be reduced to an agency which merely issues leases and collects and distributes rental income.
In other words, the NLTB would not be making key decisions relating to native land. Instead these decisions would be made by agencies in which landowners may not be represented.
I return to the finding of a recent study, that since 1976 landowners have lost about $1billion due to the very low rent fixed under ALTA. Our Parliament in 1976 was responsible for this unfair decision, over which the landowners had no say. It was a mistake by the State. In my view, there is a case for compensation due to landowners by the State.
This compensation could be effected via a "resource tax" which can accumulate in a trust fund to be invested for the general good of the Fijian people.
In 2005 the SDL Government introduced into the House of Representatives amendments to both ALTA and NLTA. These amendments related to the issues discussed above: restoring laws on native land to NLTA; the fixing of rent on agricultural land at not less than 10% of UCV or at market rate; and the fixing of lease term on agricultural land at not less than 50 years with a right of renewal. These amendments to ALTA and NLTA were rejected by Mr Mahendra Chaudhry and his Fiji Labour Party, despite general agreement on the issues at multi-party 'talanoa' sessions.
As trustees for landowners, the NLTB, and indeed all landowners should work towards one goal to achieve the following:
* Ensure that the NLTA becomes the only legislation for all native land;
* Ensure that rent on agricultural land is fixed at not less than 10% of UCV or at market rate; and
* Ensure that the lease term for agricultural leases is fixed at not less than 50 years with a right of renewal.
These changes must be effected first before any discussion on issues such as land use and other associated matters. Failure to do this would be another "sell-out" of Fijian interests on land.

* The views expressed in this article may not necessarily reflect those of The Fiji Times.

Landowners to benefit from shareholding

Landowners to benefit from shareholding
http://www.fijitimes.com/ - Friday, August 22, 2008

LANDOWNERS of the biggest hotel development project in the country are set to rake in the benefits through shares in the five-star resort and employment.
The much touted $243million Natadola Intercontinental Beach Resort is set to be completed next month and project chairman, Felix Anthony said negotiations were underway to secure some of the best deals for the landowners.
Even before it has opened, the venture is already employing 1000 workers at Natadola, villagers making up a majority of them.
"I have authorised a comprehensive study of loss of fishing rights and environmental impact of this project. I am now engaged in negotiations with the landowners to convert the compensation money into shares in Natadola Resort for the long term benefit and substantial returns to the landowners," Mr Anthony told a tourism forum in Nadi today.
"Through shareholding the landowners will have a sense of ownership, commitment and belonging to this project."
He said one of the biggest challenges facing investors was the failure to keep landowners informed about developments on their land.
"We had worked hard to win the goodwill and support of the landowners. We are committed to the interests of our landowners and we give utmost priority to ensure that landowners benefit commercially out of this project," Mr Anthony said.
"We have developed a spirit of excellent and productive partnership."
Currently, the majority of the villagers are employed either in the hotel Site, the Golf Course and the Nursery.
There is also a village committee in place to look at all the employment and recruitment issues at village level.
The hotel has around 799 workers and 198 subcontractors on the resort site. The golf and nursery has a further 250.

Wednesday, August 20, 2008

Fijian Native Lands

Subject: Fijian Native Lands

Sai Lealea - Unpublished letter to Fiji Times - 28 May 2007


Fijians may just wish to ponder on why the issue around the possible alienation of Fijian native lands is being raised now by Dr Sahu Khan and others.

I invite them to examine the intentions of people like him and why now and not any other time. After all it should be nakedly obvious how Fijians regard as
sacrosanct the issue of native lands, let alone the potential for it to be opened up for exploitation by others.

It is also clear that the likes of Dr Sahu Khan would not be raising such a topic unless they perceive that the timing for it is right and that it would receive
sympathetic hearing from those in authority. Fijians in the current regime have better decide if they want to be party to that form of deception and exploitation.

Dr Sahu Khan can put all the legalities and rationality around his intention as he may regard land merely as a resource and commodity. However, he must
remember that when it comes to land for Fijians, rationality has only a minor place as we are dealing with issues intimately connected to a peoples' values
and what defines them and their existence.

Any credible government must be alert to this reality because as the global environment force nations to look internally to deal with all the various crises,
there will be a tendency to seek refuge and affirmation in one's own insitutional practices, culture and values. Fijians are engaging in precisely this and that is why they will come out of the current crisis in Fiji and the trampling of their institutions by the current regime much stronger and affirmed as a people.

For the future, this resurgence will result in them challenging the state and its intentions and meting out retaliations to others who they regard as traitors
to the cause and collaborators in downgrading their status as indigenous peoples.

However, the alternative as seen in smarter nations, is to embrace and support indigenous peoples as the focal point and focus for forging unity and common
identity. When Fijians do well, Fiji as a nation, flourishes and has a proud sense of purpose. To achieve this, it is critical that the economic development of Fijians is accelerated and with them leading the journey and offering partnership with others. Regretably, the current regime and its supporters, even worse those Fijians in the regime, are leap years away from ever doing such a thing.

Sai Lealea
Wellington

NLTA Is The Solution Says Qarase

NLTA Is The Solution Says Qarase
21/08/2008 - www.fijivillage.com
Ousted Prime Minister Laisenia Qarase believes that the way forward to resolve the land issue is to ensure that all laws in relation to native lands are returned to the Native Land Trust Act(NLTA).Qarase agreed with the draft People’s Charter that the principal land issue is not about ownership but he does not agree that land ownership is fully protected under the Constitution.He believes the Native Land Trust Act is an entrenched legislation that can be amended by a small majority vote in the House of Representatives and in the Senate compared to the Agriculture Landlord and Tenants Act (ALTA) which will require a much greater majority vote for any amendments.Qarase said that landowners must know that there is much stronger legal protection for ALTA than NLTA as ALTA took away the key operating provisions of NLTA, thus weakening the Native Land Trust Board.This comes in response to Pillar Six of the draft People’s Charter which recommends making more land accessible for productivity and social purposes.

Monday, August 18, 2008

Soldier: Let's stick to moral values

Soldier: Let's stick to moral values
By Reijeli KikauSunday, August 17, 2008
TAKING heed of the moral values and teachings at home is one way Fijian soldiers serving in the British Army can survive overseas, says Lance Corporal Filimoni Raceva.
For the soldier from Malake, Rakiraki in Ra, serving in the army for the past eight and a half years has been an experience but there has always been the "homesickness" that comes with working away from home.
"While growing up I had no intention of joining the army since I had always wanted to be an aircraft engineer but things did not go according to what I had wanted and now I am serving in the British army," he said.
He said he has been based at Woolwich, London for the past seven years while serving in the 16 Regiment Royal Artillery as a Rapier F.S.C Tactical controller.
LCpl Raceva said that after getting married in 2006, he decided to ask for a transfer with his new family to the Royal Logistic Corp now based at the Princess Royal Barracks at Guthersloh, Germany.
"While serving in Germany, I am employed as a supplier and at the moment I am serving in Optelic 12 in Iraq.
"Our camp is in Kuwai but it is not that dangerous compared to Basrah where they get direct fire from mortars and RPG from the Taliban constantly," he said.
He said he has been on several overseas missions and serving in Iraq "was a totally different experience".
LCpl Raceva said he served in Cyprus which is a United Nations tour in 2002 for six months.
He said the job in Iraq was more demanding because of so many factors.
"I miss home a lot especially my family back in Germany. I try to get pictures from emails of my two kids every day.
"I also miss my parents in Wainivula, Suva, but I am lucky that I get to see my brother and sister once in a while since they are also in the army and based in the UK."
He said that as a Fijian he has learnt to adapt to the British way of living, culture and its food.
LCpl Raceva said he has also found time to help young Fijians joining the army who find it difficult to adapt to the change in environment, life and work.
"I have always advised them to stick to the moral values and teachings from back home and serve the Lord faithfully since that is only way we can cope and enjoy life while being out here," he said.